Podijeli

Novi pogledi
Novi pogledi broj 21 Ispis
Petak, 04 Januar 2013 14:50
Od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas, Bosna i Hercegovina se nalazi u konstantnoj institucionalnoj krizi zbog složenog ustavnog uređenja, koji je primarno i koncipiran kao kompromisno rješenje za zaustavljanje ratnih sukoba, dok je funkcionalnost same strukture vlasti ostala zanemarena. Sa današnjeg stajališta, evidentno je da ustavna struktura BiH predstavlja prepreku za funkcionalnost institucionalne strukture i opće stabilnosti bh. društva.
 
Novi pogledi broj 20 Ispis
Četvrtak, 04 Oktobar 2012 11:11
Sarajevo je trenutno grad ni na nebu ni na zemlji. Ovakav zaključak se može izvući iz trenutnog nedefiniranog i nesređenog statusa glavnog grada Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, sjedišta Sarajevskog kantona i, prema članu 9. Ustava Republike Srpske, glavnog grada Republike Srpske?! Naime, sadašnja se pozicija Sarajeva može svesti samo na reprezentativnu, jer praktično nema drugih nadležnosti i vjerovatno je po tome jedinstven u svijetu. Tome je dobrim dijelom doprinio i Dejtonski mirovni sporazum koji je odredio Sarajevo kao glavni grad bez jasnog definiranja nadležnosti, a to stanje traje već više od jedne decenije. 
 
ACIPS organizovao javnu diskusiju: „Popis stanovništa u Bosni i Hercegovini 2013. godine“ i promociju magazina "Novi pogledi" Ispis
Ponedjeljak, 25 Juni 2012 15:14
ACIPS je u ponedjeljak, 25. juna 2012. godine organizovao javnu diskusiju na temu „Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013. godine“. Tom prilikom je promovisan i novi broj ACIPS-ovog časopisa „Novi pogledi“ u kojem je ova tema osvijetljena s različitih aspekata. 

ACIPS smatra da je punopravnan i transparentan proces popisa stanovništva od iznimne važnosti, budući da je ovo prvi popis stanovništva u BiH od 1991. godine u kojem će naša zemlja dobiti konkretne podatke o broju stanovnika, nivou obrazovanosti stanovništva, ekonomskom stanju i životnim uslovima. Od ovih pokazatelja direktno ovisi budući razvoj zemlje. Tokom diskusije su tematizovana pitanja vezana za sadržaj popisivačkih listića za lica, tehnički aspekt implementacije popisa, finansiranje popisa i mogućnosti sprečavanja potencijalnih nedostataka ovog procesa.  
 
Najava: Javna diskusija i promocija Novih pogleda Ispis
Srijeda, 20 Juni 2012 13:02
 
Novi pogledi broj 19 Ispis
Subota, 09 Juni 2012 12:45
Koliko stanovnika ima Bosna i Hercegovina? Zvanične procjene Agencije za statistiku BiH iz juna prošle godine govore da u našoj zemlji ima 3.839.737 stanovnika, podaci EUROSTAT-a govore o 3.843.000, procjene Zavoda za statistiku Republike Srpske govore o 1.433.038 stanovnika u tom entitetu, a procjene Federalnog zavoda za statistiku govore o 2.338.000 stanovnika u Federaciji BiH. Kad se saberu podaci entitetskih zavoda, dolazi se do brojke od 3.771.038 stanovnika, što se razlikuje i od Agencije i od EUROSTAT-a. Opet, procjene Američke obavještajne službe (CIA) govore da u BiH živi 4,6 miliona stanovnika, što se bitno razlikuje od brojki zvaničnih institucija u BiH i Evropske unije. Dakle, koji od navedenih podataka je tačan? Za odgovor na ovo pitanje znatiželjni će se morati strpjeti još jednu godinu, nakon što se provede dugo očekivani popis stanovništva koji će se desiti 2013, nakon više od dvije decenije od posljednjeg popisa, nakon što je početkom februara ove godine Parlament BiH usvojio Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine. Ovaj broj Novih pogleda će ponuditi odgovore na neka od navedenih pitanja, predočiti koji su to problemi u Zakonu o popisu, u kojoj fazi su pripreme za popis stanovništva, koliko će poreske obveznike koštati popis i na koji način će se evidentirati bosanskohercegovačka dijaspora. Osim toga, bit će predstavljeni stavovi stranaka iz proteklih godina o ovom važnom pitanju, eventualne izmjene drugih zakona nakon popisa, a dio će biti posvećen ljudskim pravima, odnosno, problematiziranju pojedinih odredbi Zakona o popisu.
 
Novi pogledi, broj 18 Ispis

Građani i građanke Bosne i Herecegovine, posebno mladi, uskoro biraju svoje predstavnike u vlasti. Mladi će glasati da njihovim unucima bude bolje, a stariji će kao Tibetanci zavijati u papiriće želje; ponekad tako skromne da ću izostaviti primjer. Javni prostor je oblijepljen, ozvučen i podijeljen među strankama, pojedincima, i rijetko međusobno suštinski različitim idejama ili na osnovu istih razrađenih planova. Dok čekamo na zeleno svjetlo, htjeli ili ne, komuniciramo sa ličnostima koje obavija svjetlost neona ili pak izdužuje i širi billboard. U takvim trenucima neprocjenjivog markentiškog značaja, preispitujemo sve što smo čuli od njih ili o njima. Na kraju, klimnućemo glavom i nastaviti dalje.

 
Novi pogledi, broj 17 Ispis
"...I dok rezultati nezaustavljivih procesa tehnoloških inovacija u svetu medija danas postaju sve vidljiviji u životu svakog pojedinca, a konvergencija zvuka, slike, oseta; digitalni prijem signala; simulacija realnosti nisu više termini o kojima se razmišlja kao o nekim apstrakcijama. Povratak osnovama nameće se kao nešto što je neophodno. Rekao bih, potreban nam je povratak korenima, neka vrsta medijskog fundamentalizma. Jer, nije pitanje samo da li su mediji slobodni i da li su upravo slobodni mediji preduslov uspešne tehnologizacije, digitalizacije, već je pravo pitanje jesmo li mi slobodni kao korisnici medija, ili da budemo precizniji - kao potrošaći medijskih sadržaja? Da li nam išta znači izbor koji će ponuditi digitalni prijem televizijskog signala, ako je neko tu ponudu pre nas već selektirao i smišljeno nam je plasirao pod krinkom slobode, da li nam više odgovara da živimo u svetu koji nam kreiraju ili serviraju mediji, a ne dolazimo u iskušenje da zavirimo “iza”, da učinimo korak dalje i iskoristimo svoje kapacitete, ideje i znanja kako bismo i sami aktivno kreirali svet oko nas?..."
 
Novi pogledi, broj 16
"Suzdržani su u svojim stavovima tokom razgovora za “Nove poglede” bili i gospodin Radmanović, ali i ambasador Barbalić, trudeći se da od ove priče, sa jedne strane, ne prave euforiju, i da, sa druge strane, ostanu umereno ambiciozni u nameri održavanja postojeće političke atmosfere koja, svakako, nije savršena ali nije ni takva da bi mogla narušiti privid “političkog mira” u do sada najvažnijoj diplomatskoj misiji BiH. Činjenica je da BiH, što je tematski deo ovog broja “Novih pogleda” analizirao i predstavio, članstvom u Savetu bezbednosti može da dobije puno. Isto tako i da izgubi. Na odgovornim političarima je da o ovim stvarima na vreme razmišljaju. Ponekad se čini da je njihov mentalno-politički sklop vrlo ograničenog opsega, od Sarajeva i Banje Luke, do Mostara, Tuzle i Zenice, preko Brčkog, Bijeljine i Bileće, uz povremene izlete do Beograda i Zagreba. New York je van dometa njihovog promišljanja, nešto poput Marsa."
 
Novi pogledi, broj 15

"Namera je nas, ACIPS-ovaca, da u predstojećem periodu, izuzetno važnom za BiH, problematizujemo pitanje njenog pristupanja EU. Taj “put” nije sporan, i trenutno je to jedna od retkih sfera visoke bosanskohercegovačke politike oko koje postoji konsenzus svih aktera. Problem je što se o pristupanju BiH ne raspravlja na pravi način, ono se ili idealizuje pa se nekritički prihvata slika EU, kako je to zapazio moj kolega Eldar Sarajlić – kao “kraj evropske političke istorije” ili se posmatra kao previše formalan i birokratizovan proces te kao mogućnost “dobijanja evropskih para”. Ili se o tome jednostavno razgovara kroz prizmu nekih neupitnih kategorija poput “svetle evropske budućnosti”, “evropskog kvaliteta”, “prosperiteta” i “evropskih vrednosti”, pri čemu se često zaboravljaju i naše sopstvene vrednosti, kvalitete, ideje i sve ono što mi imamo da ponudimo toj idealizovanoj EU."

 
Novi pogledi, broj 14

 

"Revitalizacija lokalnih zajednica, života u njima, projekti saradnje između lokalnih subjekata, i sve veće interesovanje za investiranje u ono što je zaista za život i opstanak važno, postali su neupitni dijelovi demokratskog procesa koji zovemo – decentralizacija. Proces decentralizacije možemo gledati kroz prizmu napuštanja centraliziranog etatističkog koncepta koji je bio tipičan za komunizam i tvrdi socijalizam, gdje je država bila najjača karika, a glavni grad – metropola – centar “svijeta i života”, naspram periferije koju su činili manji gradovi i selo – u koje se nije strateški ulagalo."

 
Novi pogledi, broj 13

 

"Budući izazovi, iako trenutno zasjenjeni duhovima iz prošlosti koji su se na velika vrata vratili u sadašnjost i dalje čekaju da se suočimo s njima. Put ka evropskim integracijama, prvim ugovornim odnosom sa EU, odnosno potpisivanjem SSP-a dobio je određeniji karakter. Postoje vremenski rokovi unutar kojih se reforme trebaju provesti, zakoni usvojiti. Također, nakon potpisivanja SSP-a, uslijedilo je i potpisivanje sporazuma za korištenje fondova pretpristupne pomoći za BiH (IPA – Instrument za pretpristupnu pomoć). Više od 50 miliona eura BiH će imati na raspolaganju, da u narednoj godini potroši za jačanje kapaciteta institucija i prekograničnu suradnju."

 

 
Novi pogledi, broj 12

 

"Usvajanje svih potrebnih zakona i formiranje institucija po automatizmu neće donijeti prosperitet, ali će označit kraj ere opstrukcija i otvorit će proces učenja i prilagođavanja standardima razvijenih društava. Otvorit će kanale putem kojih će novac evropskih fondova dolaziti u BiH, a koji će biti iskorišten za razvoj privrede, za kreiranje radnih mjesta, za podsticaje poljoprivrednicima, čime se može zaštiti domaća proizvodnja hrane, za investiranje u ljude i u znanje koji su osnovni generatori razvoja, za zaštitu životnog okoliša i razvoj turizma..."

 
Novi pogledi, broj 11

 

"Nameće nam se vještački kreirana politička kriza. Imamo i ekonomsku krizu, i ona je koliko lokalna, toliko i globalna. Pogledajmo u rijeke i vidjet ćemo par exellance ekološku krizu. Uđimo u "dvije škole pod jednim krovom", pa ćemo doživjeti obrazovno-mentalnu krizu. Otvorimo crnu hroniku u novinama i tu smo u sigurnosnoj krizi. I, ok bi bilo, da je to sve..."

 

 
Novi pogledi, broj 10

 

"Neosporno je da su žrtve genocida i dalje u teškom i zapostavljenom položaju, ali je neosporno i da je njihov boravak u Sarajevu do te mjere ispolitiziran da se naprosto bilo zaboravilo zašto su uopće dolazili na Koševo. Inicijativni odbor je u međuvremenu promijenio ime, u skladu sa političkim dometima koji su se imali postići – kad je postalo savršeno jasno da iseljenje nije rješenje, pokrenuta je priča kojom se zagovarao poseban status. No, ta je priča postala koska oko koje se bore politički dobermani i buldozi."

 

 
Novi pogledi, broj 9

 

"Visoko obrazovanje jedan je od osnovnih generatora razvoja svakog društva. Znaju to svi u našoj zemlji, od političara do predstavnika akademske zajednice i studenata. I svima je, vele, od najvećeg značaja, a bogami i interesa, da se što prije provede reforma sistema visokog obrazovanja u skladu s Bolonjskim procesom."
 

 
Novi pogledi, broj 8

 

"Vlast je najgori dio ove zemlje, jer ovakva – neodgovorna, pod budnim okom međunarodnih sigurnosnih i financijskih asocijacija i institucija, utemeljena na nepotizmu – kakva jeste, ona je uzrok dva najveća problema Bosne i Hercegovine danas. Prvi, je siromaštvo tako teško da ugnjetava, drugi sveprisutna i neuništiva korupcija. Korupcija ne kao uzimanje ili davanje novca, nego takva da za krajnji rezultat ima potkupljivost ljudskog duha. To je vrsta korupcije koja dovede dotle da ako te huligani napadnu u tramvaju, niko od suputnika neće stati u tvoju zaštitu; svi će se praviti da se ništa ne dešava, dok te neki manijak u dnu tramvaja pokušava izbosti nožem."

 

 
Novi pogledi, broj 7

 

"Podjela na 'naše' i 'njihove' već je odavno dio svakodnevnice u Bosni i Hercegovini. Odricanje od svjetskih vrijednosti krivih imena, a Ljubičić to, ispada, jeste, trend je koji se potiho udomaćio i na stranicama nekoć uglednog Oslobođenja za koje se često misli da je perjanica građanske ideje u ovoj zemlji. Činjenica je da je ovaj vrhunski teniser uzeo hrvatsko državljanstvo i nastupa za njihovu reprezentaciju po sopstvenom izboru. Problem je što je i Delić to uradio sa američkim državljanstvom, a pored svega za Oslobođenje ostao je 'naš'."

 
Novi pogledi, broj 6

 

"Sve zemlje historijski obilježene iskustvom komunizma, pa tako i naša, u tranziciji tragaju za mehanizmima kojima se, umjesto prelaska sa zla na gore, može izgraditi funkcionalna i napredna demokratska zajednica. Građansko društvo, prelazni oblik organizacije građana u sferi između politike i ekonomije, jedan je od ključnih mehanizama izgradnje takvog poretka. Građansko društvo je i tema ovog broja Novih pogleda. Na stranicama koje slijede, možete pročitati intervju s Benjaminom Barberom, koji objašnjava zašto je ta tema od presudnog značaja i na Zapadu i na Istoku."

 

 
Novi pogledi, broj 5

 

"Skoro deceniju i pol kasnije, pet ratova, stotina hiljada ubijenih, miliona prognanih, došlo je do početka ozbiljnih procesa tranzicije u bivšim jugoslavenskim republikama. Poslijeratni mamurluk polako prolazi, i nove nezavisne države počinju ustanovljavati bilans: ko je najgore prošao, ko je dobio, a ko izgubio više od ostalih?"

 

 
Novi pogledi, broj 4

 

"Odlazak/ostanak međunarodne zajednice, predstavljene likom i djelom Visokog predstavnika, tema je koja ne gubi na svom značaju. Tolika je njena važnost da je mali broj slobodnomislećih (i drugih) pojedinaca, organizacija i institucija, kako domaćih tako i međunarodnih, koji je se bar na neki način nije dotakao, bilo da se radi o rijetkim ispadima veličanja do sada postignutog ili puno češćim i krajnje kritičkim osvrtima na njene rezultate u Bosni i Hercegovini."

 
Novi pogledi, broj 3

 

"Dok se policajci boje za svoj posao, narod se boji za svoj život, a političari... E, oni se ne boje za svoje fotelje. Nikada jos od onih prvih famoznih 'demokratskih, višepartijskih' izbora, uslov njihovog o(p)stanka na vlasti nije bio obezbijediti građanima normalan i siguran život. Oni uvijek u rukavu imaju svoje adute: zaštitu nacionalnih interesa i nacionalnu solidarnost kao, sve će ti u životu ići lakše ako se u najnovijem audiju vozi baš neko tvoje nacionalnosti."

 
Novi pogledi, broj 2

 

U 24 teksta u drugom broju časopisa Novi pogledi razmišljali smo o tome šta jeste a šta nije dobro u našoj zemlji, i šta treba raditi da nam bude bolje. Svjesni smo da nam može biti bolje. Ali moramo početi sa promjenama. Što prije. Sutra će sigurno biti prekasno. Bojimo se da je i danas već kasno. Još jučer je bilo kasno. Krajnje je vrijeme za nove ljude. Koji pripadaju generacijama što dolaze s nama i poslije nas. Mi utiremo PUT. Obrazovanjem do cilja.

 
Novi pogledi, broj 1
 
Časopis Novi pogledi zbir je naših razmišljanja o trenutku u kojem živimo i budućnosti kojoj težimo. U tekstovima koje smo ozbiljno, dugo i studiozno pripremali za prvi broj, analiziramo situaciju, kompariramo zemlje u regionu, tražimo rješenja. Možda griješimo u nekim od stavova koje iznosimo, ali barem smo ih izrekli i time pozvali nekog drugog da razmisli na istu temu. Autori tekstova u prosjeku imaju 27 godina. Svi su sa Balkana, većina iz Bosne. Neki žive u regionu, neki su ga napustili, ali nikome od nas nešto ne da mira da ostavimo taj naš zajednički prostor ljudima koji ne znaju mnogo o njemu, ali su ga izmijenili u zadnjih nekoliko godina. Posebno Bosnu i Hercegovinu, moram opet da kažem. Cilj nas, tvoraca časopisa koji je pred vama, a i u ACIPS-u, je jedan te isti - bolja budućnost.
 


Novi pogledi

Najdugotrajniji i najdugoročniji ACIPS-ov projekat je magazin „Novi pogledi“. Ovo je ujedno i prvi ACIPS-ov projekat. Od pokretanja, u februaru 2004. godine, magazin izlazi kvartalno i značajno je mjesto susreta brojnih uglednih stručnjaka i novinara, kako iz BiH, tako i iz regiona. Svaki od do sada objavljenih  brojeva magazina bio je posvećen određenoj aktuelnoj društvenoj temi, kao što su pitanja bh. Ustava, odnosa Evropske Unije i BiH, civilnog društva, izbora, obrazovanja, genocida, političke krize u BiH i sl.

„Novi pogledi“ su ujedno i prostor za objavljivanje analiza i rezultata različitih ACIPS-ovih istraživanja. Od svog 15. broja Novi pogledi su se fokusirali na evro-integracijske procese u BiH i regionu.