Studija se bavi načinima, mehanizmima i pristupima učešću građana u procesima donošenja odluka na entitetskom, kantonalnom i opštinskom nivou u Bosni i Hercegovini. Dokument polazi od činjenice da je učešće građana osnovni temelj demokratije i polazna osnova za građenje inkluzivnog i pravednog društva. Učešće građana je dinamično i može biti pojedinačno i direktno, kao i kroz angažman u neformalnim i formalnim interesnim grupama, udruženjima i pokretima. Mehanizmi na entitetskim, kantonalnim i općinskim  nivoima vlasti koje ovaj policy brief razmatra su javne rasprave; inicijative za predlaganje zakona; javna saslušanja.

Zahvaljujući ratifikaciji Okvirnog sporazuma o općim principima učešća BiH u Programima Zajednice, zaključenog između Evropske zajednice i BiH, našoj je zemlji otvoren pristup ka 32 nova mehanizma potencijalne strateške podrške.  Učešće u Programima Zajednice zapravo predstavlja dio pripreme BiH za prihvatanje budućih uslova koje podrazumijeva članstvo u EU, te na taj način priprema zemlju za ranije preuzimanje određenih obaveza prema Uniji, a kako bi BiH što bolje iskoristila prednosti koje će joj donijeti eventualno buduće članstvo u EU. Riječ je, dakle, o prilici za postepenim upoznavanjem sa načinima iskorištavanja fondova EU, koji su dostupni za implementaciju reformi nužnih za daljnji razvoj i napredak. Kada je riječ o procesu pristupanja Programima Zajednice, bitno je napomenuti da BiH trenutno zaostaje za ostalim zemljama regiona.

Bez odgovarajućeg kontinuiranog političkog pritiska svaki reformski pokušaj je osuđen na neuspjeh. Ovo je notorna činjenica na koju upućuju sva reformska iskustva regije i svijeta. Analizirajući dosadašnji proces reforme javne uprave u BiH uočen je jedan od ključnih problema: u BiH ne postoji politička volja za koordiniranom reformom javne uprave. Dakle, na različitim upravnim nivoima može se govoriti o više ili manje političke volje da se provede reforma javne uprave, no, s ulaskom u sferu potrebe za njenom koordinacijom, politička volja se „topi“. Stoga i nije iznenađujući drugi bitan zaključak istraživanja koji se odnosi na činjenicu da, gledano u cjelini, proces reforme javne uprave u Bosni i Hercegovini usporava.

Decentralizovano upravljanje sredstvima pomoći EU (DIS) je srednjoročni cilj Bosne i Hercegovine (BiH) na putu ka kandidatskom statusu, odnosno punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. Istraživanje je imalo za osnovni cilj monitoring procesa uspostavljanja DIS-a, te fokusiranje na najveći izazov u procesu – sistem voditelja projekata. Prvi dio istraživanja je fokusiran na procjenu nedostataka u uspostavljanju sistema DIS-a u postojećim administrativnim strukturama, te evaluaciji kapaciteta da se preuzmu odgovornosti za decentralizovano upravljanje sredstvima EU. Drugi dio istraživanja je analizirao stavove voditelja projekata, koji su bez ikakve dileme ključna veza između svih faza upravljanja projektnim ciklusom, odnosno fondova EU i krajnjih korisnika.