Posljednje vrijeme svjedoci smo velikog broja kontradiktornih izjava političara na teme koje su od krucijalnog značaja za građane BiH u naredne 4 godine. Pored velikog broja stranaka i komplikovane administracije u našoj državi, što neizbježno komplikuje državnički posao, političari svojim izjavama i djelima ne pridonose jasnom definiranju zajedničkog nam cilja niti utvrđivanju načina za ostvarenje istog.
Prethodni period obilovao je izjavama koje su samo konačne manifestacije dvije politike, i to: politike kompromisa i pomirenja i realpolitike moći i etnonacionalizma koje se suštinski mimoilaze a veoma često se koriste paralelno, čak i u istim izjavama. Upravo zbog kontradiktornosti te dvije politike i različite budućnosti kojoj teže, česta paralelna upotreba istih ostavlja građanina zbunjenim i bez jasne vizije o budućnosti svoje lokalne zajednice, etničke skupine, entiteta, države pa i regiona.

Petnaest godina nakon završetka rata u BiH, riječ Bosna više nema direktne konotacije na rat...zapravo skoro pa nema. Ovo „skoro“ je tu jer američke pa i druge zapadne filmadžije i dalje kroz svoje filmove o Bosni odabirom ratnih i poratnih tema  šire te ratne konotacije o ovoj zemlji, uključujući i nedavno debatirani i kontraverzni film Angeline Joli. Samim tim nameće se pitanje u kojoj mjeri je holivudska filmska industrija doprinijela kontinuiranom promovisanju negativne percepcije o Bosni, a samim tim i percepciji o BiH kao zemlji u kojoj je lična sigurnost na tankim nogama, s obzirom na domet i opseg koji ima.

Zahvaljujući savremenoj tehnologiji i (zlo)upotrebi globalnih komunikacija imao sam nedavno priliku zadobiti uvid u fotografisani primjerak glasačkog listića sa posljednjih predsjedničkih izbora u Republici Hrvatskoj. Vidno gnjevni anonimni hrvatski građanin je, pored dva ponuđena kandidata (Josipovića i Bandića), na listiću vlastoručno dopisao i trećeg kandidata - svog favorita pod imenom "Robin Hood" - i to propratio psovkom koju ovdje nećemo prenositi.
Opšti izbori u BiH zakazani za 3. oktobar održavaju se u uvjetima koji su barem u jednoj tački bitno drugačiji od svih prethodnih. Izvjesne odredbe Ustava BiH i Izbornog zakona proglašene su suprotne Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima od strane Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, prilikom odlučivanja u slučaju "Sejdić i Finci Vs. BiH" u decembru 2009.

Građani i građanke Bosne i Herecegovine, posebno mladi, uskoro biraju svoje predstavnike u vlasti. Mladi će glasati da njihovim unucima bude bolje, a stariji će kao Tibetanci zavijati u papiriće želje; ponekad tako skromne da ću izostaviti primjer. Javni prostor je oblijepljen, ozvučen i podijeljen među strankama, pojedincima, i rijetko međusobno suštinski različitim idejama ili na osnovu istih razrađenim planovima. Dok čekamo na zeleno svjetlo, htjeli ili ne, komuniciramo sa ličnostima koje se obavija svjetlost neona ili pak izdužuje i širi billboard. U takvim trenucima neprocjenjivog marketiškog značaja, preispitujemo sve što smo čuli od njih ili o njima. Na kraju, klimnućemo glavom i nastaviti dalje.